Klesarstvo i izrada nadgrobnih spomenika od raznih vrsta kamena su široko rasprostranjeni diljem Republike Hrvatske. Danas, kamenorezački obrt je jedan od najčešćih gospodarskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj, i vjerojatno najzastupljeniji tradicijski obrt, s obzirom da je riječ o djelatnosti visoke umjetničke i estetske vrijednosti, tradicijske kulture, koja se i dalje velikim dijelom obavlja ručnim radom.
Kamen se u pojedinim dijelovima Hrvatske obrađuje tisućljećima. Dokaz o tome su antički kamenolomi Brača i Koručule. Kamen iz dalmatinskih kamenoloma (kava, petrada) se koristio za gradnju svjetovnih i sakralnih građevina. Tako su arheolozi pronašli baziliku za koju se vjeruje da potječe iz petog i šestog stoljeća.
Za gradnju se uglavnom koristio brački i trogirski kamen. Ipak, u ovom kraju se nije eksploatirao samo vapnenac, nego se dovozio i kamen iz drugih krajeva, te je dorađivan u radionicama na Braču. Od bračkog kamena su izrađene brojne građevine, od kojih je vjerojatno najpoznatija Dioklecijanova palača.
Na ovom otoku su pronađeni sarkofazi sa sandukom i poklopcem u obliku krova na dvije vode. Izrađeni su od vapnenca kojeg su lokalni kamenoresci (škarpelini) zvali “smrdečac” jer je prilikom klesanja ispuštao smrad. Na Korčuli i okolnim otočićima Vrnik, Planjak, Gubavac i Sutvara je kopan i obrađivan kamen lihnit. Nešto kasnije započet je uvoz granita i mramora.
Blizina mora posebno je pogodovala bračkim klesarima, pa su se tako sarkofazi koje su izrađivali morskim putem izvozili u druge krajeve Europe. Kamen se do luka transportirao kolima i saonicama.
Klesarstvo, tako i kamenorezački obrt i izrada nadgrobnih spomenika u Hrvatskoj je uglavnom bio obiteljski posao, no osnivane su i klesarske škole gdje su majstori svoje znanje i vještine prenosili talentiranim mladićima, ponekad i djevojkama, koji su pokazivali želju da se obrazuju za ovaj tradicijski zanat.
Njihove proizvode, prekrasne nadgrobne spomenike, odlikovala je visoka razina kvaliteta, pa su obitelji bile sigurne da će dobiti proizvod koji će trajno čuvati uspomenu na njihove najbliže kojih više nema.
Međutim, stvari su se drastično promijenile u posljednjih par desetljeća. Većina obitelji koje naručuju spomenike za svoje najmilije više ne mogu biti uvjereni da će za svoje novce dobiti trajnu kvalitetu.
Kao i u drugim dijelovima regije, i u Hrvatskoj je zamjetna pojava klesara koji slabo ili uopće ne poznaju proces obrade kamena, nego na ovaj zanat gledaju samo kao na dobru priliku za zaradu. Nerijetko se za izradu nadgrobnog spomenika koriste loši ali jeftini granit i mramor iz uvoza, što umanjuje cijenu spomenika ali i kvalitet i dugotrajnost. Tako iz tržišne utrke izbacuju istinske kamenoklesare koji su pošteno obavljali svoj posao i vodili računa o tome što isporučuju svojim klijentima.
Pojedine klesarske radionice koriste očekivanu neupućenost klijenata kako bi im podvalili granit manje kvalitete po cijeni najkvalitetnijeg, a pojedini nazovi kamenoklesari se koriste brojnim trikovima kako bi loše obrađen kamen koji prodaju izgledao savršeno, ali nakon par mjeseci on se pokaže u pravom svjetlu. Uvozi se i kineski kamen sa puno željeza koji s godinama požuti.
Dakako, ove pojave dovode u problem obitelji koje naručuju nadgrobne spomenike. Ukoliko se ne poznaje proces obrade kamena, što je sasvim razumljivo, ili ne poznajete osobno kamenoresca toliko da mu se može bespogovorno vjerovati, potrebno je istražiti bar osnovna svojstva kamena i pojedinosti vezane za izradu nadgrobnih spomenika, kako se ne bi dogodilo da za svoj novac dobijete neuporedivo lošiju kvalitetu.
Naravno, i dalje rade klesarske radionice koje opravdavaju svoje ime, proizvod, pošteno zarađuju i nekako balansiraju u najboljem omjeru cijene i kvalitete proizvoda. No, ovih drugih je sve više i sigurno je da neupućene privlače niskim cijenama i agresivnom reklamom.
Najsigurnije je svakako ukoliko osobno poznajete kamenoklesara. U suprotnom morate obići što više kamenorezačkih radnji kako bi provjerili njihovu ponudu, i uvjerili se u kvalitetu materijala koji nude, te koliko su stručni kada je riječ o obradi kamena.
Korisno je obići već postavljene nadgrobne spomenike u groblju kako bi se na licu mjesta osobno uvjerili u kvalitetu samog materijala, ali i stručnost i znanje klesarske radnje koja je izradila i postavila spomenik. Koliko su vješti ili ne, vidjet ćete na samom spomeniku, po tome kako je ispoliran granit, obrađeni rubovi, zaobljeni ili spajani dijelovi i slično. Loše obrađeni ili spomenici izrađeni od lošeg granita će nakon dvije ili tri godine sihurno pokazati sve svoje nedostatke i odmah ih se prepozna u groblju.
Pored toga, iz razgovora s obiteljima koje su već naručivale izradu nadgrobnog spomenika možete dobiti vrijedne informacije. To su samo neki od načina da se izbjegne kupnja lošeg spomenika za veliki novac, koji potom može narušiti sjećanje na naše najmilije koji više nisu sa nama.
Cijena nadgrobnih spomenika u Hrvatskoj
Kao i u drugim proizvodnim i uslužnim djelatnostima, cijene nadgrobnih spomenika nisu iste na području cijele Republike Hrvatske. Cijene varijaju od županije do županije, od klesara do klesara. Cijena nadgrobnog spomenika izravno zavisi od vrste kamena koju želite, modela koji odaberete, veličine, dimenzija, dizajna i kompleksnosti izrade – kvalitetan i specifičan ručni rad dakako da košta više od jednostavne strojne obrade.
Ipak, u većini kamenorezačkih radnji u ponudi imaju najjeftinije spomenike koji mogu da koštaju već od par stotina eura, dok cijena najskupljih nadgrobnih spomenika može popeti i do par desetina tisuća eura. Točnu i preciznu cijenu nadgrobnog spomenika, izrade i montaže svih njegovih dijelova, ne može sa sigurnošću utvrditi sve dok ne kontaktirate klesara, odaberete model i dimenzije, te materijal za sve dijelove spomenika.